Dvije balkanske zemlje moguće su mete Irana? "Neće mirno spavati!"

Dok se u cijelom svijetu prate sukobi na Bliskom istoku, američko-izraelski napadi na Iran i napadi Irana na ciljeve širom Perzijskog zaljeva, dvije države zapadnog Balkana spominju se kao moguće mete iranskih napada. Albanija i Kosovo, prema pisanju medija u regiji i šire, već su bili ciljevi kibernetičkih napada iz Irana, pa se zbog toga ne može u potpunosti isključiti ni stvarni napad, pogotovo nakon što je Iran gađao i ciljeve na Cipru i nakon što je NATO oborio iranske rakete iznad Turske, piše Jutarnji list.

Albanija i Kosovo prve su zemlje koje su odmah nakon početka napada na Iran izrazile punu potporu SAD-u i Izraelu te osudile napade Irana na susjedne zemlje. Predsjednica Kosova, Vjosa Osmani, u poruci potpore izrazila je nadu da će ovi napadi donijeti slobodu napaćenom iranskom narodu.

Iran je, s druge strane, imao dobre odnose sa Srbijom koja je, u znak zahvalnosti Iranu za protivljenje neovisnosti Kosova, jedno vrijeme ukinula vize za građane Irana. Nakon što su Iranci koristili "turistička putovanja" u Srbiji bez viza kako bi ušli u EU, i nakon prijetnje EU da će uvesti vize za građane Srbije, Beograd je ponovno uveo vize.

Bez političkog djelovanja

Osim što Iran ne priznaje Kosovo, a Albanija je prekinula diplomatske odnose s Iranom, glavni razlog zašto bi Kosovo ili Albanija mogle biti potencijalna meta Irana su dva kampa koja se nalaze na teritoriju tih država. Na Kosovu je najveća američka vojna baza u regiji, kamp Bondsteel, dok se u Albaniji nalazi kamp "Ashraf 3", u kojem je smješteno oko 3000 pripadnika najaktivnije iranske oporbe, točnije organizacije Mujahideen-e-Khalq (MEK).

Ova Organizacija narodnih mudžahedina iz Irana dio je Nacionalnog vijeća otpora Irana (NCRI) i njihov smještaj u Albaniji priča je za sebe. Do 2012. godine tu je organizaciju SAD smatrao terorističkom. S popisa terorističkih organizacija skinuta je te godine. U to vrijeme djelovali su na teritoriju Iraka, odakle su pripremali napade u Iran. Tijekom iransko-iračkog rata bili su na strani Sadama Huseina. Sudjelovali su u revoluciji za svrgavanje Šaha Pahlavija, ali su se nakon toga okrenuli protiv režima ajatolaha Homeinija.

Amerikanci su ih počeli štititi kada su navodno prvi javili da Iran planira stvaranje atomskog oružja. No kako im je život u Iraku bio ugrožen i prijetio im je masakr, na zamolbu SAD-a i UN-a Albanija ih je primila 2013. godine, predstavljajući to kao humanitarni čin i udovoljavanje željama najvećeg saveznika - SAD-a. Smješteni su u poseban kamp zatvorenog tipa u mjestu Manzë, blizu drugog najvećeg grada, Durrësa.

Dogovor je bio da se pripadnici MEK-a u Albaniji ne bave političkim djelovanjem, ali Iran je optuživao Albaniju da služi kao baza za borbu protiv Islamske Republike. Popularnost MEK-a u Iranu upitna je; neki ih smatraju čak "marksističko-islamističkom sektom", ali kroz povijest to je bila dobro organizirana formacija.

Pomoć Amerike

Iran je već nekoliko puta organizirao kibernetičke napade na Albaniju. Najveći je bio u rujnu 2022. godine, kada je Albanija dobila veliku stručnu pomoć SAD-a i Izraela za suočavanje s iranskim kibernetičkim napadima. Tada je NATO održao hitan sastanak stalnog vijeća, osudio iranski kibernetički napad na kritičnu infrastrukturu u Albaniji i izrazio potporu Albaniji kao članici NATO-a.

Albanski mediji su u srijedu, 10. ožujka, javili o novom hakerskom napadu iz Irana, ovoga puta na sustav albanskog parlamenta. Hakeri su objavili mailove nekih zastupnika parlamenta uz poruku: "Nećemo dopustiti da oni koji podupiru teroriste MEK-a mirno spavaju."